Autor: A. Islamagić-Mulahmetović / Avaz.ba

Biblioteka je oduvijek bila ogledalo društva, tvrdi Emira Kulenović voditelj službe za rad s korisnicima bibliotečkih usluga pri Javnoj ustanovi Biblioteka Sarajevo. Bibliotekari su svakodnevno u kontaktu s različitim kategorijama stanovništva i kroz interakciju osjećaju puls društva. Između polica nerijetko sklapaju se i prijateljstva, a nešto rjeđe dešavaju i manje prijatne situacije. Tu su i manje savjesni korisnici za koje se ispisuju opomene i šalju na kućnu adresu.

Mračna mjesta

– U šali nekada kažemo da kod nas ljudi kako imaju svog frizera ili stomatologa tako imaju i bibliotekara. Funkcija biblioteke i jeste da bude mjesto susreta. Trudimo se da pristupimo individualno svakom korisniku, doživljavamo izuzetno prijatne situacija, razvijaju se diskusije. Nastojimo razbiti stereotipe o bibliotekama kao mračnim mjestima u kojima mora da vlada tišina i u kojima vas gledaju neke ozbiljne tete – govori Kulenović.

Međutim, ponekad se dešavaju i manje željene situacije.

– Srećom dosta rjeđe dešavaju nam se neugodni momenti i to su mahom potencijalni korisnici koji imaju, da kažem, nerealne zahtjeve ili jednostavno loš pristup u startu. Moguće je da ljudi dođu isfrustrirani s nekih drugih šaltera i automatski kada vide pult nastupe na način koji možda nije primjeren ni mjestu ni vremenu – ističe Kulenović.

U šesnaest odjeljenja JU Biblioteka Sarajeva od početka godine učlanilo se oko 3.000 članova, a u posljednje četiri godine ovaj broj na godišnjem nivou uz određene oscilacije kreće se oko 10.000 članova. Uposlenici ove ustanove nastoje udovoljiti i po pitanju knjižnog fonda, ali postoje procedure na koje nemaju uticaj, a koje također utiču na zadovoljstvo čitalaca.

– Čak budemo i natjerani zahtjevima čitalaca za određenim naslovom, međutim, zbog administrativne procedure nekada prođe isuviše vremena dok kupljena građa stigne na police – pojašnjava Kulenović.

Zadatak bibliotekara je i da nesavjesne čitaoce privoli da poštuju rokove predviđene za vraćanje knjiga te da ih upozore da mogu biti kažnjeni i novčanim iznosom od pet konvertibilnih maraka. Na adresu onih koji se ogluše stiže i opomena da će njihov predmet biti procesuiran na sudu.

Zakonsko pravo

– U pitanju je odgovornost prema samome sebi, biblioteci kao javnom dobru i drugom korisniku. Nastojimo biti što fleksibilniji, ali pravila moraju postojati. S izuzetkom lektire, rok za vraćanje knjige je 15 dana uz mogućnost produženja. Tolerirat ćemo još petnaest dana i to je više dobra volja bibliotekara. Po pravilniku nakon dvije sedmice dužni smo potraživati knjigu, javljamo se telefonski, a zatim šaljemo prvu simboličnu opomenu koja se plaća 5 KM. Vjerujte ni to nije prijatno posebno kada su u pitanju penzioneri. Inače, imamo utemeljeno zakonsko pravo i mogućnost da tužimo korisnika, ali mi to ne provodimo, jer ljudi obično reagiraju na opomenu – tvrdi Kulenović.

Teme s Bliskog istoka

Posljednjih godina čitaocima je posebno interesantna literatura koja tretira teme s Bliskog istoka.

– Da li je u pitanju beletristika ili publicistika, da li zbog aktuelnih dešavanja, imamo mnogo zahtjeva za takvim knjigama. Oduvijek se mnogo traže i krimići, a studenti i učenici, htjeli ili ne, slijede obavezne planove – dodaje Kulenović.

Objavi ovu vijest na svom profilu