Piše: Š. B./Klix.ba

JU “Biblioteka Sarajevo” 2017. godine obilježava značajan jubilej, 70 godina rada i postojanja. Već sada su pokrenute brojne aktivnosti koje su uvertira u centralne događaje obilježavanja jubileja.

Jedna od aktivnosti jeste i kampanja učlanjenja u Biblioteku kojom se bibliotekari i lokalna zajednica aktivno uključuju u promovisanje vrijednosti kulture čitanja i obrazovanja te promovisanje informatičkog znanja i informacijske pismenosti kao kompetencija neophodnih za upotrebu savremenih tehnologija, korištenje digitalnih resursa, ali i održanje i opstanak baštinskih ustanova u informacijskoj eri.

U okviru kampanje učlanjenja, prvih 50 korisnika koji se u četvrtak, 1. septembra 2016. godine učlane u Centralno odjeljenje u ulici Mis Irbina 4, dobit će na poklon DVD, dio digitalizovane vrijedne kolekcije Biblioteke Sarajeva.
Godišnja članarina je svega 15 KM i ispod je prosječne cijene jedne knjige, a omogućava pozajmicu recentne stručne literature, beletristike, lektire i popularne knjige iz bogatog i ažuriranog fonda.

U razgovoru sa Narcisom Saračevićem, iz Službe za informacijsku djelatnost i digitalizaciju JU “Biblioteka Sarajeva, saznali smo za neke novine koje ova ustanova uvodi, kao i to da intenzivno radi na očuvanju arhivske građe.

Korištenje društvenih mreža danas je nezaobilazno u komunikaciji bilo koje vrste. Sa pojavom interneta pojavilo se i geslo “ako vas nema na internetu, onda i ne postojite“. Danas se isto može reći i za društvene mreže. Biblioteka Sarajeva već ima svoje profile na Facebooku, a svaki veći angažman u tom smjeru je dobrodošao.

COBISS – savremena tehnologija u Biblioteci Sarajevo

U informacijskom društvu neophodno je koristiti se savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, što je naročito važno za biblioteke i njihovo povezivanje u jedinstveni bibliotečko-informacijski sistem. Jedan od tih sistema je i COBISS (Kooperativni online bibliografski sistem i servis) koji se u Biblioteci Sarajeva primjenjuje od 1998. godine.

Korištenjem programske opreme COBISS omogućena je racionalnija podjela rada i ušteda u postupku obrade bibliotečke građe, što znači da je svaku bibliotečku jedinicu dovoljno samo jednom obraditi i ona postaje dostupna svim učesnicima u sistemu i mreži COBISS.

COBISS ima nekoliko segmenata, a najznačajniji je segment pozajmice i katalogizacije. Uvođenjem COBISS/Pozajmice uspostavljena je jedinstvena baza podataka i postignuta je veća efikasnost u radu sa korisnicima bibliotečkih usluga (lakše, brže, savremenije i bolje poslovanje u odnosu na ručno vođenje kartoteke). Istovremeno, uvođenje COBISS/Pozajmice dinamizira i poslove obrade i prerade kompletnog fonda Biblioteke Sarajeva (COBISS/Katalogizacija) što u konačnici ima formiran potpun, jedinstven i online dostupan elektronski katalog bibliotečke građe Biblioteke Sarajeva, što omogućava korisnicima da dođu do svih relevantnih informacija putem interneta i prije odlaska u biblioteku.

Vrijedna bibliotečka građa se prebacuje u digitalnu formu

Biblioteka Sarajeva kontinuirano radi na digitalizaciji vrijedne bibliotečke građe te sarađuje i sa drugim kulturnim institucijama koje su svojim arhivskim primjercima i digitalnim resursima dijelom upotpunile zbirke/fondove Biblioteke, i obratno. S ciljem boljeg pristupa građi i njenog očuvanja najprije se počelo sa digitalizacijom vlastite zbirke.

Ipak, kako saznajemo, riječ je o manjim, odabranim dijelovima fonda, jer Biblioteka nije bila u stanju tehnički i ekonomski pokriti visoke troškove ovakvih projekata (visoki troškovi odnose se na cijenu adekvatne tehničke opreme). Nakon procesa digitalizacije neke publikacije postale su i javno dostupne, bilo putem interneta, na matičnoj web stranici Biblioteke bilo kao specijalno/digitalizovano izdanje na optičkom nosaču zapisa (npr. DVD).

“Broj digitaliziranih publikacija u posjedu Biblioteke Sarajeva simboličan je u odnosu na velike evropske i svjetske repozitorije, ali je svakako ohrabrujući uzme li se u obzir da ustanova poput naše ipak barem donekle pokušava nadomjestiti bh. prazninu u ovoj sferi modernog informacijskog/digitalnog doba i na taj način doprinijeti prezentiranju i afirmaciji bh. kulturne baštine u svijetu. Odgovor na pitanje da li će sva stara građa biti digitalizirana je potvrdan, znači da hoće. Ostaje otvorenim jedino pitanje ‘kada?’, s obzirom na to da je potrebno ispuniti brojne preduslove da bi neka građa u konačnici završila u novom, remedijaliziranom obliku, a to je pitanje dostupnosti i stanja stare bibliotečke građe, pitanje autorskih prava, nabavka adekvatne opreme za digitalizaciju, izmjene u radu sa digitalnim tehnologijama koje nameće njihov brzi razvoj i prilagođavanje istim i slično”, govori Saračević.

Digitalizacija kao garant opstanka i očuvanja građe

Digitalizacija je, barem u današnjim okolnostima, garancija opstanka i očuvanja građe jer ne podliježe mogućnosti fizičkog uništenja, odnosno predstavlja trajni dokument. Ujedno, digitalizovana građa postaje nemjerljivo dostupnija korisnicima, a to je i najveća prednost digitalizovanih formi.

“Bilo je mnogo pesimističnih predviđanja o “smrti knjige” koju je još šezdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio Marshall McLuhan. Međutim, uprkos najavama da će elektronska knjiga potpuno zamijeniti štampanu, a biblioteke prestati egzistirati u svom izvornom obliku, to se, evidentno, nije dogodilo. Istina, činjenica je da živimo tek drugu dekadu informacijskog doba, a svjedočeći digitalnoj revoluciji u kojoj se informatičke i komunikacijske tehnologije razvijaju neslućenom brzinom ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se Mcluhanova predviđanja neće i obistiniti”, smatra on.

Elektronski mediji koji su danas nezaobilazan način prenosa informacija i opravdano je bilo očekivati da će fokus na digitalno okruženje donekle utjecati na smanjenje interesa za knjigu i biblioteku, što se posebno odnosi na generaciju rođenu devedesetih godina prošlog vijeka, tzv. Net generacija ili Generacija Y, koja izazov i zadovoljstvo čitanja pronalazi prije u hipertekstu, pa i u nelinearnim narativima koji najčešće podsjećaju na strukturu videoigara, nego u tradicionalnoj formi literarnog teksta, saznajemo od našeg sagovornika.

Stoga su se hipertekstualna djela i e-knjiga jednostavno i lako nametnuli kao prvi izbor novoj generaciji. Ekonomski i ekološki prihvatljivija, elektronska knjiga postala je za kratko vrijeme veoma popularna među mladima te se nekadašnje kućne biblioteke koje su brojale i po nekoliko stotina, pa i hiljada publikacija danas pretvaraju u virtuelne kolekcije čiju brojnost određuje veličina memorije elektronskog čitača knjiga, tableta ili mobilnog telefona.

Elektronska izdanja ne ugrožavaju knjigu

“Bez obzira na argumente za i protiv, slobodno se može reći da su današnji mediji elektronske i štampane knjige prije komplementarni nego što se međusobno ugrožavaju i isključuju. Istovremeno, i čitateljima je ostavljen izbor, a mogućnost izbora je svakako privilegija savremenog društva”, govori Saračević.

Ipak, nesumnjivo je da će daljim razvojem digitalnih tehnologija položaj klasične knjige i biblioteke biti takav da će sve manje predstavljati primarno mjesto pohranjivanja i prenošenja informacija, ali je isto tako neupitno da će veliki broj vrijednih i značajnih djela još dugo “uživati” svoj analogni oblik na bibliotečkim policama prije nego dođe vrijeme za njihovu digitalnu konverziju.

Prema njegovom mišljenju, dok se to ne desi, bibliotekari moraju biti spremni odgovoriti izazovima digitalnog doba, moraju iznova valorizovati načine na koje razvijaju i pružaju bibliotečke usluge kako bi se približile potrebama mladih, postavljajući sebi dodatne zahtjeve i obaveze koje više neće podrazumijevati biblioteku samo kao fizičko mjesto za skladištenje znanja, već će sve više postajati nematerijalni/virtuelni prostor, tačnije, baza podataka u kojoj će informacijska i informatička pismenost biti neophodna.

U tom kontekstu, cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje bibliotekara za prikupljanje i diseminaciju informacija/podataka, kao i poučavanje i savjetovanje korisnika u korištenju modernih tehnologija, novih medija i digitalnih zbirki, predstavlja imperativ današnjice. U protivnom, biblioteke će iščeznuti zajedno sa generacijama predinformatičkog doba, mišljenja je Saračević.

Objavi ovu vijest na svom profilu