Sa zaposlenicima Biblioteke Sarajeva razgovarali smo o planovima za digitalizaciju i poziciji bibliotekara na tržištu rada

Piše: Maja Abadžija / Oslobođenje

JU Biblioteka Sarajeva 2016. godinu ispratila je sa nekoliko uspješno realiziranih aktivnosti i projekata. Razgovarali smo sa voditeljicom Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga Emirom Kulenović, koja je za Oslobođenje sumirala rezultate prošle godine.

– Protekla godina je, sudeći po statistikama, a s obzirom na sve poteškoće sa kojima se susrećemo i na vrijeme u kojem se svi kao društvo nalazimo, nije bila ništa lošija od prethodne, te u tom smislu možemo generalno biti zadovoljni, kaže Kulenović.

 Elektronske knjige

Ekipa koja radi u Biblioteci stinu nastoji pokrenuti stvari s mrtve tačke, o čemu svjedoči nekoliko bitnih noviteta kao što je formiranje zbirke stripova koju dosad nisu imali, a koji će kontinuirano obogaćivati, te organizirati i radionice o toj temi. U Biblioteci su naročito ponosni na uspostavljanje saradnje sa Bošnjačkim institutom, čime je, kako kaže Kulenović, čitaocima omogućen pristup posebnim i vrijednim fondovima i zbirkama.

“Također, započeli smo i sa radom na implementaciji COBISS pozajmice, odnosno uvezivanja svih pozajmnih odjeljenja Biblioteke u jedan elektronski sistem gdje bi automatizacijom pozajmice uveliko olakšali rad bibliotekarima, a korisnicima bi podigli nivo usluge. Do sada je 6 odjeljenja bilo uvezano u taj sistem, a mi se nadamo da će to u doglednoj budućnosti biti na nivou kompletne Biblioteke”, dodaje Kulenović.

Trend digitalizacije izdanja ne zaobilazi ni sarajevski hram knjige, a Narcis Saračević, koji radi direktno na ovom procesu, ispričao je da je Biblioteka trenutno u fazi izgradnje novog repozitorija, te da je u toku proširenje postojeće baze digitalizirane građe, a digitalizacija se obavlja kontinuirano, uz  koordinaciju i sa drugim ustanovama srodnog tipa. Biblioteka je najavila da će u ponudu uskoro uvesti i elektronske knjige, a od čitaoca je zatražila i da sami preporuče neke naslove. Kulenović je ispričala da je riječ o ideji koja je tek u povoju:

– Trenutno smo u pregovorima sa izdavačima. S obzirom na složene formalne i zakonske procedure, te na pitanja autorskih prava koja su posebno regulirana, to će sačekati još neko vrijeme. Bibliotekari su se u protekloj godini borili za adekvatno prepoznavanje njihove profesije kroz aktivnosti Udruženja “Kemal Bakaršić” i Pokret za narodnooslobodilačko bibliotekarstvo. Kulenović kaže da “boljke” svake struke, kao što su neusaglašenost potreba tržišta rada sa produkcijom kadrova, nepotizam, neprofesionalnost, nisu zaobišle ni bibliotekare, a proizvele su gotovo katastrofalno stanje.

Instant – prekvalifikacija

– Trenutno važeća legislativa i stanje njene provedbe u praksi definitivno ne idu u korist diplomiranim bibliotekarima/knjižničarima. Činjenica je da smo mi jedina struka koja nema mogućnost instant prekvalifikacije, dok se sve druge mogu relativno brzo, za sitan novac i par formalnih časova, prekvalificirati i raditi u ovoj struci legitimno i potpuno izjednačeni sa ljudima koji su se za isti taj posao školovali 4 godine na dodiplomskom studiju, a potom opet morali polagati stručni ispit da bi to i potvrdili, navodi Kulenović.

Ona je istakla i da su knjižni čari profesija u izumiranju, zato što “novi sistem obrazovanja nema predviđen taj stupanj specijalističkog obrazovanja pri srednjim školama kao nekad, a potreba za istim postoji”.

– Pokrenuta je inicijativa za izmjenu člana 18. Zakona o bibliotečkoj djelatnosti koji izravno diskriminira i stavlja u nepovoljnu poziciju ljude “od struke”, jer pri konkurisanju za posao u struci imaju istu polaznu osnovu kao svi drugi društvenog smjera. Prijedlog izmjene, odnosno dopuna zakona je u proceduri i trenutno, u formi nacrta, čeka da bude stavljen na dnevni red Parlamenta. Pozdravljam inicijativu i mislim da se svi, ukjučujući katedru i krovnu instituciju NUBBiH, moramo više založiti za naše interese – kao što smatram i da smo svi unutar struke podjednako krivi za totalnu degradaciju struke i tretman kakav imamo, zaključuje Kulenović.

Objavi ovu vijest na svom profilu